Upućivanje radnika na rad u treće zemlje (Izaslani radnici)
1. Tko se smatra upućenim ili izaslanim radnikom?
Upućenim odnosno izaslanim radnikom smatra se radnik zaposlen kod poslodavca u RH kojeg poslodavac na određeno vrijeme šalje na rad u drugu državu radi obavljanja posla za poslodavca. To vrijedi neovisno o tome radi li se o državi članici EU-a, EGP-a, ugovornoj državi ili trećoj zemlji. Za vrijeme rada u drugoj državi radnik ostaje u sustavu socijalnog osiguranja RH.
2. Odnosi li se pojam upućenog radnika samo na EU, EGP i ugovorne države?
Ne. Izaslanim radnicima smatraju se svi radnici koje poslodavac iz RH šalje na rad u drugu državu radi obavljanja posla za poslodavca. Razlika nije u samom statusu upućenog radnika, nego u tome priznaje li država rada socijalna prava temeljem osiguranja u RH i postoji li obveza dodatnog zdravstvenog osiguranja u inozemstvu.
3. Ostaje li izaslani radnik osiguran u Hrvatskoj?
Da. Izaslani radnik za vrijeme rada u drugoj državi ostaje u obveznim socijalnim osiguranjima RH na temelju radnog odnosa u RH. To znači da se doprinosi i dalje obračunavaju prema hrvatskim propisima, uz posebna pravila za upućene radnike.
4. Koji je dokaz socijalne pripadnosti RH za radnika upućenog u EU, EGP ili Švicarsku?
Za radnika upućenog u državu EU-a, EGP-a ili Švicarsku dokaz socijalne pripadnosti RH je potvrda A1. Tu potvrdu izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na temelju zahtjeva za izdavanje potvrde A1 za izaslanje zaposlenih osoba u EU.
5. Što su treće zemlje u smislu upućivanja radnika?
Treće zemlje su države koje nisu članice EU-a ni EGP-a i s kojima RH ne primjenjuje ugovor iz područja socijalnog osiguranja. U odnosu na zdravstveno osiguranje poseban je oprez potreban i kod pojedinih kategorija radnika koji nisu državljani RH, jer se u nekim slučajevima i države EGP-a, Švicarska ili Danska za njih praktično tretiraju kao treće zemlje u pogledu zdravstvene zaštite.
6. Mora li poslodavac za radnika upućenog u treću zemlju plaćati redovne doprinose u RH?
Da. Za upućenog radnika i dalje se obračunavaju doprinosi prema propisima RH: doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup, doprinos za mirovinsko osiguranje II. stup ako je radnik osiguranik II. stupa, te doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje.
7. Kako se određuje osnovica za doprinose za izaslanog radnika?
Doprinosi se obračunavaju prema izvedenoj mjesečnoj osnovici. Poslodavac utvrđuje osnovicu polazeći od najviše mjesečne plaće koju bi upućeni radnik ostvario za jednake ili slične poslove u RH prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, uvećano za 20 %. Ako radnik u pojedinom mjesecu ne radi i ne ostvari plaću, doprinosi se obračunavaju na najnižu mjesečnu osnovicu uvećanu za 20 %.
8. Kolika je najniža osnovica za doprinose za upućenog radnika u 2025. godini?
U 2025. godini najniža mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa iznosi 683,24 €, a za upućenog radnika 819,99 € jer se osnovica uvećava za 20 %. Za članove uprave, izvršne direktore, likvidatore i upravitelje zadruga koji rade u punom radnom vremenu vrijedi posebna minimalna osnovica, koja u 2025. iznosi 1.402,44 €.
9. Treba li upućenog radnika posebno prijaviti?
Da. Da bi upućeni radnik bio pravilno evidentiran u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju te u Poreznoj upravi, poslodavac ga treba putem tiskanice M-3P prijaviti kao izaslanog odnosno upućenog radnika.
10. Treba li poslodavac donijeti interni akt za osnovice izaslanih radnika?
Da. Poslodavac treba donijeti opći akt kojim utvrđuje iznose mjesečnih osnovica za obračun doprinosa za izaslane radnike i za pojedina radna mjesta odnosno poslove koje obavlja upućeni radnik.
11. Plaća li se poseban doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu za radnike upućene u treće zemlje?
Da. Za upućene radnike u zemlje koje nisu članice EU-a ni EGP-a niti države s kojima RH primjenjuje sporazum o socijalnom osiguranju, poslodavac je obvezan osigurati zdravstvenu zaštitu u državi rada o svom trošku plaćanjem posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu. Isto vrijedi i za određene radnike zaposlene u RH na temelju dozvole za boravak i rad koji nisu državljani RH, ako su upućeni u određene države EGP-a, Švicarsku ili Dansku.
12. Kolika je stopa posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu?
Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obračunava se po stopi od 10 %. Osnovica je ugovorena plaća uvećana za 20 %, jednako kao i za ostale doprinose. Uplaćuje se istodobno s isplatom plaće i iskazuje u Obrascu JOPPD. Na stranici B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja 6.1. upisuje se šifra 5001.
13. Što poslodavac mora učiniti prije upućivanja radnika na rad u treću zemlju?
Poslodavac koji upućuje radnika na rad u treću zemlju treba najkasnije 8 dana prije odlaska radnika podnijeti HZZO-u prijavu o upućivanju na propisanoj tiskanici 4 – prijava/odjava boravka osigurane osobe u ugovornim i trećim državama. Uz prijavu treba priložiti presliku ugovora o radu, akt o upućivanju osiguranika na rad s naznačenim razdobljem upućivanja i liječničku svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti.
14. Može li se poslodavac osloboditi plaćanja posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu?
Može, ali samo ako uz tiskanici 4 priloži zahtjev za oslobađanje od plaćanja posebnog doprinosa i dokaz da je radniku o svom trošku osigurao zdravstvenu zaštitu u zemlji rada. U tom slučaju troškovi liječenja ne mogu teretiti HZZO, nego osiguravatelja. Ako bi poslodavac platio trošak koji prelazi osiguranu svotu police, taj iznos može predstavljati primitak u naravi radnika.
15. Gdje se oporezuje plaća izaslanog radnika koji radi u trećoj zemlji?
Plaća upućenog radnika oporezuje se prema hrvatskom Zakonu o porezu na dohodak, osim ako RH s državom rada primjenjuje međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U tom slučaju ugovor ima prednost pred hrvatskim propisima i određuje gdje se plaća porez.
16. Kada se porez na dohodak plaća u RH, a kada u državi rada?
Predujam poreza na dohodak plaća se u RH ako su istodobno ispunjena sva tri uvjeta: radnik boravi u drugoj državi ukupno do 183 dana, plaću isplaćuje poslodavac koji nije rezident druge države ili se plaća isplaćuje u njegovo ime, ali tereti hrvatskog poslodavca, i plaća ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište koje poslodavac ima u toj drugoj državi. Ako jedan od tih uvjeta nije ispunjen, porez se plaća u državi rada.
17. Koje obrasce poslodavac treba predati kada se porez plaća u državi rada?
Ako se porez na dohodak plaća u državi rada, poslodavac treba obavijestiti nadležnu Poreznu upravu u RH putem obrasca INO-IZJAVA. Nakon isteka godine radnik ili poslodavac u njegovo ime treba izvijestiti Poreznu upravu o ostvarenoj plaći u državi rada na obrascu INO-DOH, najkasnije do 31. siječnja naredne godine.
18. Kako se obračunavaju doprinosi i porez ako radnik radi u zemlji bez primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili boravi kraće od 183 dana?
U takvom slučaju doprinosi se obračunavaju prema hrvatskim propisima, a porez na dohodak također se plaća u RH ako su ispunjeni uvjeti za oporezivanje u RH. Kod upućenog radnika osnovica za doprinose za dio plaće ostvaren radom u trećoj zemlji uvećava se za 20 %, a na tu osnovicu se obračunavaju mirovinski doprinosi, zdravstveni doprinos i poseban doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu.
19. Kako se obračunavaju doprinosi ako se porez plaća u državi rada jer radnik boravi dulje od 183 dana?
Ako RH s državom rada primjenjuje međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i radnik boravi u toj državi dulje od 183 dana, porez se obračunava prema propisima države rada. Poslodavac u RH tada uplaćuje doprinose u RH, a bruto plaću umanjenu za doprinose za mirovinsko osiguranje doznačava radniku, koji iz tog iznosa plaća porez prema propisima države rada.
20. Može li poslodavac neoporezivo podmiriti troškove puta, smještaja i dnevnica za upućenog radnika?
Da. Poslodavac može na svoj teret neoporezivo podmiriti troškove nastale u vezi s upućivanjem radnika, kao što su troškovi puta, smještaja i dnevnice za rad na terenu u inozemstvu, do visine propisane Pravilnikom o porezu na dohodak. Može isplaćivati i druge neoporezive primitke ako je pravo radnika na te isplate uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili internim aktom poslodavca.
21. Koja je glavna razlika između upućivanja u EU/EGP i upućivanja u treće zemlje?
Glavna razlika nije u tome je li radnik upućen, nego priznaje li država rada prava iz zdravstvenog osiguranja na temelju zaposlenja u RH. U državama EU-a i EGP-a te u ugovornim državama to se pravo uglavnom priznaje, dok za ostale države poslodavac mora uz redovne doprinose plaćati i poseban doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu.
22. Smije li se reći da za upućenog radnika obračun plaće u osnovi ide kao za radnika u RH, uz dodatna pravila?
Da, ali uz važnu razliku. Upućeni radnik ostaje u sustavu RH pa se doprinosi i dalje obračunavaju prema hrvatskim pravilima, no osnovica za doprinose kod upućenog radnika uvećava se za 20 %, a kod rada u trećim zemljama često postoji i obveza posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu. Uz to, mjesto oporezivanja plaće može prijeći u državu rada ako su ispunjeni uvjeti iz međunarodnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
