A1 Net Protect – dodatna naplata za upitnu zaštitu od opasnih web stranica

A1 korisnicima nudi uslugu Net Protect koja se dodatno naplaćuje 1,59 EUR mjesečno. Usluga bi trebala štititi korisnike od opasnih web stranica, phishinga, zlonamjernog softvera i sličnih prijetnji.

Problem nastaje kada takva zaštita počne blokirati potpuno ispravne poslovne stranice na temelju netočnih ili površnih procjena vanjskih servisa.

1. Što je problem s uslugom A1 Net Protect?

Problem nije u tome što A1 želi zaštititi korisnike. Zaštita korisnika od stvarno opasnih stranica je korisna i potrebna.

Problem je u tome što se, prema našem iskustvu, blokada može temeljiti na lošim, netočnim ili neprovjerenim ocjenama trećih strana. Takve ocjene mogu napraviti ozbiljnu štetu vlasniku web stranice, pogotovo ako se radi o poslovnoj stranici koja nema nikakav zlonamjerni sadržaj.

2. Zašto su vanjske reputacijske liste problematične?

Ako se web stranica ocjenjuje automatski, bez stvarne provjere sadržaja, vrlo lako može doći do pogrešne blokade.

Još je veći problem ako negativnu ocjenu daje mali i slabo poznat vanjski servis, a zatim vlasniku web stranice nudi plaćenu ručnu provjeru kako bi ga maknuo s crne liste.

Takav model izgleda vrlo upitno: prvo se legitimna stranica označi kao sumnjiva, a zatim se od vlasnika traži plaćanje dodatne provjere.

3. Primjeri netočnih razloga za lošu ocjenu

U praksi se mogu pojaviti potpuno promašeni razlozi za lošu reputacijsku ocjenu, primjerice:

• premali broj posjetitelja,
• loša ocjena web shopa,
• sumnjiv poslovni model,
• nedovoljno poznata web stranica,
• automatska procjena bez stvarnog uvida u sadržaj.

Posebno je apsurdno kada se web stranica negativno ocijeni zbog “lošeg web shopa”, a ta stranica uopće nema web shop.

Takve ocjene nisu ozbiljna sigurnosna analiza. To su površne procjene koje mogu oštetiti ugled uredne hrvatske firme.

4. Zašto je to štetno za vlasnike web stranica?

Kada internetski operator blokira pristup poslovnoj web stranici, korisnik može pomisliti da se radi o opasnoj, zaraženoj ili lažnoj stranici.

To može izazvati:

• gubitak povjerenja korisnika,
• gubitak potencijalnih klijenata,
• štetu poslovnom ugledu,
• nepotrebne pozive i objašnjavanja korisnicima,
• dojam da firma ima sigurnosni problem, iako ga nema.

Zato se ovakve blokade ne bi smjele temeljiti na neprovjerenim ili komercijalno motiviranim reputacijskim listama.

5. Je li dodatna usluga uopće potrebna?

Danas moderni preglednici već imaju ugrađenu zaštitu od opasnih web stranica.

Google Chrome, Microsoft Edge, Firefox i Safari već upozoravaju korisnike na:

• phishing stranice,
• malware,
• lažne stranice za prijavu,
• sumnjiva preuzimanja,
• poznate zlonamjerne domene.

Drugim riječima, osnovna zaštita već postoji u pregledniku koji korisnik svakodnevno koristi.

Zato je opravdano postaviti pitanje: čemu dodatno plaćati uslugu koja može raditi lošije od zaštite koja je već ugrađena u preglednik?

6. Što bi A1 trebao napraviti?

Ako A1 dodatno naplaćuje sigurnosnu uslugu, tada bi morao preuzeti i odgovornost za njezinu kvalitetu.

To znači da bi korisniku i vlasniku blokirane stranice trebalo jasno prikazati:

• tko je izvor negativne ocjene,
• kada je stranica provjerena,
• koji je točan razlog blokade,
• je li na stranici stvarno pronađen malware ili phishing,
• kako se može podnijeti žalba,
• u kojem roku će se pogrešna blokada ukloniti.

Bez toga korisnik plaća uslugu koja može blokirati ispravne stranice bez jasnog objašnjenja.

7. Zaključak

Sigurnost na internetu je važna. Korisnike treba štititi od stvarno opasnih web stranica.

Ali lažno označavanje ispravnih poslovnih stranica nije sigurnost. To je šteta.

Ako A1 Net Protect blokira legitimne stranice na temelju netočnih procjena vanjskih servisa, tada se ne radi o kvalitetnoj sigurnosnoj usluzi, nego o dodatnoj mjesečnoj naplati koja može korisnike dovesti u zabludu, a vlasnicima web stranica napraviti poslovnu štetu.

Napomena: Ovaj tekst iznosi naše mišljenje i iskustvo s problemom blokade web stranice. Cilj nije umanjiti važnost internetske sigurnosti, nego upozoriti da sigurnosne usluge moraju biti točne, transparentne i odgovorne.